<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>bolesti &#8211; KBT</title>
	<atom:link href="https://kbt.hr/tag/bolesti/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kbt.hr</link>
	<description>kognitivno-bihevioralna terapija</description>
	<lastBuildDate>Mon, 21 Aug 2023 10:04:46 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://kbt.hr/wp-content/uploads/2023/07/cropped-kbt123-1-1-32x32.png</url>
	<title>bolesti &#8211; KBT</title>
	<link>https://kbt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
<site xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">249102703</site>	<item>
		<title>Zašto čitamo zastrašujuće informacije na internetu?</title>
		<link>https://kbt.hr/zasto-citamo-zastrasujuce-informacije-na-internetu/</link>
					<comments>https://kbt.hr/zasto-citamo-zastrasujuce-informacije-na-internetu/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 21 Aug 2023 10:03:01 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[istraživanja psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[psihički poremećaji]]></category>
		<category><![CDATA[tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[bolesti]]></category>
		<category><![CDATA[hipohondrija]]></category>
		<category><![CDATA[internet]]></category>
		<category><![CDATA[KBT]]></category>
		<category><![CDATA[kognitivno-bihevioralna terapija]]></category>
		<category><![CDATA[tehnologija internet]]></category>
		<category><![CDATA[zdravstvena anksioznost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kbt.hr/?p=1199</guid>

					<description><![CDATA[Istraživanje provodeno u Hrvatskoj pokazuje da ljudi imaju sklonost otvarati internetske stranice koje govore o opasnim simptomima. Kada su sudionici u dobi od 18 do 35 godina trebali pretraživati o zdravstvenim posljedicama povezanim s dugim [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Istraživanje provodeno u Hrvatskoj pokazuje da ljudi imaju sklonost otvarati internetske stranice koje govore o opasnim simptomima. Kada su sudionici u dobi od 18 do 35 godina trebali pretraživati o zdravstvenim posljedicama povezanim s dugim COVID-om, <strong>češće su otvarali stranice koje su govorile o zastrašujućim zdravstvenim simptomima</strong>, poput neuroloških, a manje o svakodnevnim simptomima, poput umora.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kada su istraživači zastrašujuće sadržaje stavili na početak rezultata pretrage, sudionici su se na njima zadržali mnogo dulje nego li na onima koji opisuju manje opasne simptome. To je prilično očekivano jer ljudi općenito puno češće otvaraju visokorangirane rezultate pretrage. Međutim, što se dogodi ako zastrašujuće rezultate stvaimno na dno pretrage? Pokazalo se da su ih sudionici pronašli! U tom slučaju se se podjednako dugo zadržali na zastrašujućim i manje zastrašujućim simptomima. Bezopasne informacije su preletjeli i nastavili su tražiti dalje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zašto želimo čitati zastrašujuće informacije o zdravlju? Jedan razlog može biti da je takav<strong> sadržaj ljudima zanimljiviji</strong>. Zanimljivije je čitati o nekoj teškoj i neobičnoj bolesti nego o prehladi. Pored toga, neki sudionici možda takav <strong>sadržaj smatraju vrjednijim</strong>. Naime, možda osjećaju potrebu da se upoznaju s opasnostima kako bi se od njih bolje zaštitili ili žele provjeriti imaju li neke simptome teške bolesti. To su osobe na koje bi pretraživanje o zdravlju moglo imati negativne posljedice. </p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1024" height="683" src="https://kbt.hr/wp-content/uploads/2023/08/arkan-perdana-eKTLh4_u7Ao-unsplash-1024x683.jpg" alt="aksioznost kiberohondrija kbt" class="wp-image-1233" srcset="https://kbt.hr/wp-content/uploads/2023/08/arkan-perdana-eKTLh4_u7Ao-unsplash-1024x683.jpg 1024w, https://kbt.hr/wp-content/uploads/2023/08/arkan-perdana-eKTLh4_u7Ao-unsplash-300x200.jpg 300w, https://kbt.hr/wp-content/uploads/2023/08/arkan-perdana-eKTLh4_u7Ao-unsplash-768x512.jpg 768w, https://kbt.hr/wp-content/uploads/2023/08/arkan-perdana-eKTLh4_u7Ao-unsplash-1536x1024.jpg 1536w, https://kbt.hr/wp-content/uploads/2023/08/arkan-perdana-eKTLh4_u7Ao-unsplash-2048x1365.jpg 2048w, https://kbt.hr/wp-content/uploads/2023/08/arkan-perdana-eKTLh4_u7Ao-unsplash-1140x760.jpg 1140w, https://kbt.hr/wp-content/uploads/2023/08/arkan-perdana-eKTLh4_u7Ao-unsplash-920x613.jpg 920w, https://kbt.hr/wp-content/uploads/2023/08/arkan-perdana-eKTLh4_u7Ao-unsplash-575x383.jpg 575w, https://kbt.hr/wp-content/uploads/2023/08/arkan-perdana-eKTLh4_u7Ao-unsplash-380x253.jpg 380w, https://kbt.hr/wp-content/uploads/2023/08/arkan-perdana-eKTLh4_u7Ao-unsplash-420x280.jpg 420w, https://kbt.hr/wp-content/uploads/2023/08/arkan-perdana-eKTLh4_u7Ao-unsplash-800x533.jpg 800w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Čitanje o zastrašujućim simptomima i bolestima neće na sve osobe jednako utjecati. Zanimljivo je i da postoje ljudi koje to uopće neće uznemiriti. U ovom istraživanju pokazalo se da su <strong>osobe koje su se i prije istraživanja više bojale COVID-a, nakon pretraživanja o COVID-u u okivru istraživanja doživljavale više straha. Ove osobe su također više  željele nastaviti pretraživati o posljedicama COVID-a i nakon isteka vremena koje su im istraživači dali za pretraživanje. </strong>To govori da kod njih pretraživanje može izmaknuti kontroli. To osobito vrijedi ako bi i dalje nastavljali tražiti zastrašujuće sadržaje, a čemu je, pokazalo se, većina ljudi sklona.<br></p>



<p class="wp-block-paragraph">Kada pretraživanje o zdravlju rezultira strahom i zabrinutošću te kada postaje pretjerano često i dugotrajno, govorimo o fenomenu <strong>kiberohondrije</strong>. Kiberohondrija nije psihički poremećaj, ali se češće pojavljuje kod osoba koje imaju psihički poremećaj koji zovemo anksiozni poremećaj zbog bolesti (ranije poznat kao hipohondrija).</p>



<h4 class="wp-block-heading">Želite saznati više o ovoj temi?</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Bagarić, B., &amp; Jokić-Begić, N. (2022). Online research on COVID-19—The role of content ranking and COVID-19 fear.&nbsp;<em>Cyberpsychology: Journal of Psychosocial Research on Cyberspace</em>,&nbsp;<em>16</em>(5), Article 2. https://doi.org/10.5817/CP2022-5-2</p>



<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://cyberpsychology.eu/article/view/20604">https://cyberpsychology.eu/article/view/20604</a></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://kbt.hr/zasto-citamo-zastrasujuce-informacije-na-internetu/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">1199</post-id>	</item>
	</channel>
</rss>
