Pozivamo Vas na trening iz forenzičke KBT, tj. o primjeni kognitivno-biehvioralnih strategija u tretmanu osoba s povješću kriminalnog ponašanja i/ili antisocijalnim poremećajem ličnosti. Trening će se sastojati od 3 radionice od po 4 i pol sata, a vodit će ga renomirani stručnjak iz SAD-a, dr. Raymond Chip Tafrate.

Zašto trening iz forenzičke KBT?

Rad s antisocijalnim obrascima ponašanja više nije tek “dodatno” područje stručne prakse. U općoj populaciji uključenost u kaznenopravni sustav danas je gotovo jednako učestala kao i uobičajeni poremećaji mentalnog zdravlja. Zbog toga će se stručnjaci za mentalno zdravlje koji rade u različitim područjima sve češće susretati s adolescentima i odraslima čiji ih antisocijalni obrasci dovode u rizik od ozbiljnih negativnih posljedica; zbog nepromišljenog donošenja odluka, destruktivnih ponašanja te sve dubljeg ulaska u kaznenopravni sustav. U radu s ovom populacijom javlja se niz izazova koji se bitno razlikuju od onih u radu s osobama koje se primarno nose s internaliziranim teškoćama, poput anksioznosti i depresije.

Pokazalo se da je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) učinkovita u radu s osobama s antisocijalnim crtama, forenizičkim klijentima i onima u kaznenom sustavu, no nužne su prilagodbe pristupa. Prvo, uspješan tretman zahtijeva usmjerenost na specifične rizične domene koje potiču kriminalno i antisocijalno ponašanje, a koje nadilaze same simptome psihičkih poteškoća. U okviru radionice bit će prikazan detaljan korak-po-korak pristup formulaciji slučaja usmjeren upravo na ove, ključne ciljeve intervencije. Drugo, koncepti poput automatskih misli i iracionalnih uvjerenja, iako korisni, nisu jednako primjenjivi kod antisocijalnih i forenzičkih klijenata kao kod osoba s drugim smetnjama. Umjesto toga, naglasak se stavlja na prepoznavanje i razumijevanje kriminogenih obrazaca mišljenja koji potiču kriminalna i autodestruktivna ponašanja, kao i na usvajanje konkretnih tehnika za mijenjanje kriminogenog mišljenja.

Sadržaj i metode rada

Trening je koncipiran kao izrazito interaktivan, uz strukturirane oblike učenja koji uključuju analizu snimljenih audio-primjera rada, vježbe u manjim skupinama te tzv. “real-play” vježbe. Zbog prirode rada, na ovom treningu obavezno je sudjelovanje s uključenom kamerom. Trening je otvoren za najviše 25 sudionika.

Ciljevi učenja:

1. Prepoznati ključne razlike između tretmana uobičajenih psihičkih smetnji i učinkovitih intervencija za antisocijalne i forenzičke klijente
2. Naučiti konceptualizirati forenzičke slučajeve kroz domene kriminogenog rizika što je temelj uspješne intervencije
3. Razviti vještinu prepoznavanja kriminogenih misli i obrazaca mišljenja koji potiču specifična antisocijalna i kriminalna ponašanja
4. Vježbati sekvence forenzičkog KBT-a te razgovore usmjerene na evociranje kriminogenog mišljenja
5. Usvojiti tehnike restrukturiranja kriminogenih misli i obrazaca mišljenja s ciljem poboljšanja donošenja odluka kod klijenata

O voditelju

dr. sc. Raymond Chip Tafrate, klinički je psiholog i profesor kriminologije i kaznenog pravosuđa na Central Connecticut State University. Član je savjetodavnog odbora forenzičke sekcije Američkog udruženja za BKT (Association for Behavioral and Cognitive Therapies), uredničkog odbora časopisa Criminal Justice and Behavior te MINT-a (Motivational Interviewing Network of Trainers). Redovito surađuje kao konzultant s institucijama kaznenopravnog sustava, na različitim programima iz ovog područja te s centrima za mentalno zdravlje u zajednici. Educirao je tisuće stručnjaka za učinkovitiji rad s adolescentima i odraslima koji imaju ozbiljne poteškoće, poput kriminalnog ponašanja i poteškoća u regulaciji ljutnje. Svoja istraživanja izlagao je diljem Sjeverne Amerike, Europe, Azije i Australije. Njegove knjige najrelevantnije za ovu temu su: CBT with Justice-Involved Clients: Interventions for Antisocial and Self-Destructive Behaviors (Guilford Press) te Forensic CBT: A Handbook for Clinical Practice (Wiley).

Osnovne informacije o treningu

• Vrijeme:
  • 6.10., 16:30-21:00h
  • 13.10., 16:30-21:00h
  • 20.10., 16:30-21:00h
• Mjesto: online
• Jezik: engleski
• Kotizacija: 
  • rana: do 4.7.2026. – 300,00 EUR
  • redovna: od 5.7. do 4.8.2026. – 340,00 EUR
  • kasna: od 5.8. do 5.9.2026. – 380,00 EUR
• Rok za odjave: Sudjelovanje možete otkazati do 4.8.2026. Ako otkažete do tada, vraća Vam se uplaćeni iznos nakon umanjenja od 70 eura za administrativne troškove i trošak rezervacije. Ako otkažete nakon toga roka ili ne otkažete, a ne pojavite se na radionici, kotizacija se smatra iskorištenom. Kotizacija se ne može prenamijeniti u druge svrhe. ako radionicu otkaže organizator, kotizacija Vam se vraća u cijelosti.
• Veličina grupe: srednja, do 25 osoba – s obzirom na strogo ograničen broj osoba od strane voditelja, pozivamo Vas da se prijavite na vrijeme
• Sudionici: Radionica je otvorena za sve stručnjake za mentalno zdravlje; psihoterapeute i edukante psihoterapije, a osobito za stručnajke koji rade u kaznenom sustavu, probaciji, te forenzičkoj psihologiji i psihijatriji.
• Sudionici koji ispune sve uvjete programa dobit će potvrdu o završenom treningu.
• Prijave: LINK

Radionica: Dijalektička bihevioralna terapija za adolescente (DBT-A) – Praktične strategije za kliničare – otvorene prijave

Shell Adria ovim je treningom potvrdio svoju usmjerenost na razvoj ljudi i kontinuirano ulaganje u kompetencije koje podržavaju kvalitetu rada i otpornost na pritisak. U vremenu intenzivne konkurencije i visokih očekivanja, ovakav pristup predstavlja važan dio brige za dobrobit zaposlenika.

Radionica je bila praktičnog karaktera, s naglaskom na konkretne situacije iz prodajne svakodnevice. Sudionici su aktivno sudjelovali kroz vježbe, vođene rasprave, rad u parovima te razmjenu iskustava, što je omogućilo neposredno povezivanje sadržaja radionice s izazovima prodajnog rada.

Radionica je kombinirala suvremene, znanstveno utemeljene pristupe iz područja psihologije i coachinga:

• tehnike kognitivno-bihevioralnog coachinga za prepoznavanje i mijenjanje mentalnih obrazaca koji potiču neugodne emocije i smanjuju učinkovitost
• mindfulness alate za regulaciju stresa, jačanje fokusa i stabilizaciju emocija u izazovnim situacijama
• elemente motivacijskog intervjuiranja za povezivanje osobnih vrijednosti s prodajnom ulogom i jačanje unutarnje motivacije ka profesionalnom razvoju.

U radionici su sudjelovali djelatnici iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Makedinije i Srbije. Radionicu je vodila dr. sc. Branka Bagarić, psihologinja, akreditirana KBT psihoterapeutkinja, MI trenerica i članica MINT-a te mindfulness trenerica, s višegodišnjim iskustvom u edukaciji zaposlenika i stručnjaka u različitim organizacijama.

Zahvaljujemo Shell Adria na povjerenju i suradnji.

Oba su pristupa razvijena za visoko stigmatiziranu populaciju klijenata za koje se ranije smatralo da im se ne može pomoći; osobe sa suicidalnošću i graničnim poremećajem ličnosti, odnosno za osobe s problemom ovisnosti. Oba pristupa su rigorozno ispitivana u nizu eksperimentalnih kliničkih studija, dokazano su učinkovita i rezultiraju financijskim uštedama. Kroz godine su primjenjivana i u tretiranju različitih populacija korisnika i u raznim kontekstima, te su danas visoko disemninirana kroz edukacije za stručnjake.

Iako imaju brojne razlike, uključujući konceptulizaciju problema, trajanje tretmana, način razvijanja i korištenja terapijskog saveza, upotrebu jezika i sl., autori uočavaju i brojna preklapanja, kao i mogućnost nadopunjavanja.

Stav prema promjeni u DBT-u i motivirajućem intervjuiranju

Usmjerenost na pozitivne promjene kod klijenta čini se logičnim ciljem svake psihoterapije. Međutim, i MI i DBT nastali su kroz uočavanje da inzistiranje na promjeni, i u tretiranju ovisnosti i DBT-a, rezultira prekidom terapijske suradnje, te stoga balansiraju promjenu i prihvaćanje: DBT kroz dijalektički stav, a MI kroz normaliziranje ambivalencije i dvostrane refleksije.

MI polazi od pretpostavke da je ambivalencija prema promjeni normalno psihološko stanje, a ne patologija. Promjena se ne događa kroz uvjeravanje ili edukaciju, već kroz evociranje klijentovih vlastitih razloga, vrijednosti i ciljeva. Terapeut u MI-ju ne „proizvodi motivaciju“, nego stvara uvjete u kojima klijentova unutarnja motivacija postaje artikulirana i dostupna. DBT, s druge strane, ne pretpostavlja da je motivacija dovoljna za promjenu. Temeljna DBT pretpostavka je da većina klijenata želi da im bude bolje, ali ne posjeduje vještine potrebne za regulaciju emocija, toleranciju distresa, učinkovitu komunikaciju i stabilno donošenje odluka u stanjima snažnih emocija. Stoga se promjena u DBT-u ne oslanja primarno na uvid i motivaciju, već na sustavno učenje, uvježbavanje i generalizaciju ponašajnih vještina.

Integracija različitih konceptualizacija problema u DBT-u i MI-u

Upravo u toj razlici nastaje klinička kompatibilnost: MI mobilizira spremnost za promjenu, a DBT omogućuje da se promjena zaista provede. Integracija predstavlja teorijski i klinički koherentan model rada koji povezuje dvije različite, ali komplementarne logike promjene: aktivaciju motivacije i operativnu provedbu promjene. Dok MI primarno radi na unutarnjoj spremnosti klijenta za promjenu, DBT osigurava strukturu i vještine potrebne da se ta promjena može održati u svakodnevnom životu. U oba pristupa ponašanje se ne interpretira kao ispravno ili neispravno, već sa stajališta njegove funkcije. Ponašanje se promatra kao pokušaj regulacije patnje, a ne kao moralni neuspjeh pri čemu se istražuju posljedice ponašanja i njihova usklađenost s klijentovim vrijednostima.

Kada se preporuča intergacija DBT-a i MI-a

Potrebna su istraživanja kako bi se odredilo s kojim klijentima i kako ima smisla integrirati ova dva pristupa. Autori predlažu da se MI ne koristi kontinuirano unutar DBT-a, već ciljano, u specifičnim kliničkim točkama procesa, npr. kod ambivalencije prema započinjanju terapije ili strukturi DBT programa, kod neredovitog sudjelovanja i praćenja programa, ruptura u terapijskoj suradnji i s. MI tada omogućuje obnovu suradnje, reaktivaciju autonomije i ponovno povezivanje terapijskog procesa s klijentovim vrijednostima.

Saznaj više

Kaufman, E. A., Douaihy, A., & Goldstein, T. R. (2021). Dialectical behavior therapy and motivational interviewing: Conceptual convergence, compatibility, and strategies for integration. Cognitive and Behavioral Practice, 28(1), 53-65.

S veseljem Vas obavještavamo da organiziramo prvi trening iz dijalektičke-bihevioralne terapije za stručnjake u Hrvatskoj.

Dijalektička-bihevioralna terapija (DBT), koju je razvila Marsha Linehan, znanstveno je utemeljen terapijski pristup izvorno osmišljen za rad s osobama s graničnim poremećajem ličnosti (GPL), a danas se široko primjenjuje u liječenju niza složenih psihičkih poteškoća poput: ovisnosti, PTSP-a, poremećaja hranjenja, rezistentne depresije, sucidalnosti i samoozljeđivanja itd.

Ovaj dvodnevni uvodni trening pruža sveobuhvatan pregled teorije i prakse DBT-a. Namijenjen je stručnjacima u području mentalnog zdravlja koji se žele bolje upoznati s DBT-om kako bi razmotrili daljnju edukaciju u ovom terapijskom modelu. Ako bude dovoljno interesa, za dio stručnjaka koji odluče nastaviti svoj razvoj iz DBT-a, ponudit ćemo napredni DBT trening od nekoliko radionica koje osposobljavaju polaznike za provedbu cjelovitog DBT terapijskog modela. O tome ćemo na vrijeme obavijestiti sve zainteresirane sudionike ovog uvodnog treninga.

Uvodni trening će pokriti sljedeće teme:

• dijagnostički kriteriji i psihopatologija GPL-a
• teorijski temelji i ključni principi DBT-a
• struktura DBT-a u individualnoj psihoterapiji
• ključne terapijske strategije, uključujući:
  • dijalektičko mišljenje
  • tehnike validacije
  • strategije posvećenosti
  • bihevioralna analiza i analiza lanca
• uvod u trening DBT vještina, uključujući:
  • mindfulness
  • tolerancija distresa
  • regulacija emocija
  • interpersonalna učinkovitost

Osnovne informacije o uvodnom treningu iz DBT-a

• Vrijeme: 10 i 11. 4.2026., 9-17h
• Mjesto: online
• Jezik: engleski
• Kotizacija: 330 eura (rane prijave); 360 eura (redovne prijave); 390 eura (kasne prijave)
• Prijave: LINK, možete se upisati na listu čekanja pa ćemo Vas kontaktirati ako netko odustane
• Rok za prijave: do 31.1.2026. (rane prijave), od 1.2.2026. do 28.2.2026. (redovne prijave), od 1.3.2026. (kasne prijave) – Broj mjesta je ograničen. Prijave će biti zatvorene kada bude dosegnut maksimalni broj sudionika. Svoje mjesto rezervirali ste tek uplatom kotizacije.
• Rok za odjave: 1.3.2026. – Ako otkažete do tada, vraća Vam se uplaćena kotizacija nakon umanjenja od 70 eura za trošak rezervacije. Ako otkažete nakon ovog datuma ili se ne pojavite na radionici bez otkazivanja, kotizacija se smatra iskorištenom. Ako trening otkaže organizator, kotizacija Vam se vraća u cijelosti.
• Sudionici: Radionica je otvorena za sve stručnjake za mentalno zdravlje; psihoterapeute i edukante psihoterapije, zdravstvene radnike, stručnjake koji rade u socijalnom, kaznenom i pobacijskom sustavu itd.
• Sudionici dobivaju potvrdu o sudjelovanju na treningu.

Voditelj: Dr.sc. Ruben Vonderlin, klinički psiholog i psihoterapeut specijaliziran za kognitivno-bihevioralnu terapiju (KBT) i dijalektičku-bihevioralnu terapiju (DBT). Certificirani je DBT terapeut i edukator, akreditiran od strane Njemačkog društva za DBT. Klinički i znanstveno djeluje u Središnjem institutu za mentalno zdravlje Sveučilišta u Heidelbergu, gdje također vodi Istraživačku skupinu za psihoterapijska istraživanja poremećaja povezanih s traumom. Autor je brojnih znanstvenih radova, poglavlja u knjigama i knjiga o BPD-u i DBT-u te je trenutačno član Znanstvenog odbora Svjetskog udruženja za DBT.

Više o DBT-u.

Ako imate pitanja, možete nam se javiti na: kbt.zagreb@gmail.com

Ako želite primati informacije o našim treninzima čim se otvore registracije, prijavite se ispod.

U njihovoj studiji je sudjelovalo 43 klijenata s generaliziranom anksioznošću koji su prošli 15 susreta kognitivno-bihevioralne terapije kod 12 različitih terapeuta. Klijenti su u ranoj fazi terapije procjenjivali empatiju terapeuta, a kasnije su procjenjivali vlastitu izvršenost domaćih zadataka.

Klijenti koji su svog terapeuta doživljavali empatičnijim u prvim susretima, također izvještavaju o većoj angažiranosti u domaćim zadacima nekoliko tjedana kasnije. Međutim, pokazalo se i da isti terapeut može djelovati više ili manje empatično različitim klijentima, što zatim utječe na njihovu uključenost u terapijske zadatke.

Još je zanimljivije da su se razlike među terapeutima pokazale povezane s ishodima terapije. Klijenti terapeuta koji su procijenjeni empatičnijima (a koji su izvršavali i više zadataka) ujedno su postigli i veće smanjenje zabrinutosti nakon tretmana. To ukazuje na tzv. „efekt terapeuta“, tj. pojavu da neki terapeuti dosljedno postižu bolje rezultate, vjerojatno zbog osobina ili kompetencija koje nadilaze tehničke KBT vještine.

Pokazalo se da empatija djeluje na ishod terapije i izravno, a ne samo preko povećane angažiranosti klijenta u domaćim zadaćama. To otvara važna pitanja o dodatnim mehanizmima kojima empatija utječe na terapijski napredak, npr. poticanjem sigurnosti, povjerenja, otvorenosti i smanjenja interpersonalne reaktivnosti.

Zaključno, studija naglašava važnost ne samo tehničkih kompetencija terapeuta, već i njihovih interpersonalnih vještina. Empatija nije sporedna komponenta KBT-a, ona je ključni element koji može povećati angažman, doprinijeti terapijskoj suradnji i poboljšati ishode. Rezultati dodatno podupiru potrebu da se u edukaciji terapeuta sustavnije radi na razvoju i evaluaciji vještina poput empatijskog slušanja i osjetljivosti na emocionalne procese klijenta.

Empatija ne podrazumijeva sažaljenje ili slaganje s drugom osobom, već precizno i ispravno razumijevanje i pokazivanje tog razumijevanja, te izbjegavanje nagovaranja, kritiziranja, uvjeravanja ili moraliziranja. Ako želite raditi na razvoju vlastite empatije prema klijentima razmotrite uključivanje u trening iz motivirajućeg intervjuiranja.

Želim saznati više

Hara, K. M., Aviram, A., Constantino, M. J., Westra, H. A., & Antony, M. M. (2016). Therapist empathy, homework compliance, and outcome in cognitive behavioral therapy for generalized anxiety disorder: Partitioning within- and between-therapist effects. Cognitive Behaviour Therapy, 46(1), 1–18.

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) nudi učinkovit pristup razumijevanju i mijenjanju tih obrazaca. Umjesto da savjetuje “smanjite kriterije” ili “budite manje ambiciozni”, KBT pomaže prepoznati kako misli i ponašanja koja održavaju perfekcionizam mogu voditi prema stresu, iscrpljenosti i nezadovoljstvu. Meta-analize pokazuju da KBT ima srednje do velike učinke u smanjenju perfekcionističkih standarda, zabrinutosti zbog pogrešaka te simptoma depresije i anksioznosti (Galloway et al., 2021; Suh et al., 2022). KBT u ovom kontekstu ne podrazumijeva odustati od svojih ciljeva, nego raditi na način koji vas ne iscrpljuje i ne određuje vašu vrijednost.

U novoj epizodi podcasta „Let’s Talk About CBT“, klinička psihologinja dr. Lucy Maddox razgovara s profesoricom Roz Shafran, jednom od vodećih stručnjakinja za klinički perfekcionizam, te sa Samom, koji otvoreno govori o vlastitom iskustvu s perfekcionizmom i terapijom. Kroz njihov dijalog saznajte:

• što klinički perfekcionizam jest (a što nije),
• kako ga prepoznati u svakodnevnom životu i profesionalnom kontekstu,
• na koje načine KBT može pomoći u vraćanju ravnoteže između postignuća i dobrobiti.

Ova epizoda pruža spoj znanstvenih spoznaja i osobne priče što može biti korisno i za stručnjake koji žele bolje razumjeti svoje klijente, ali i za sve koji se prepoznaju u vječnom osjećaju da nikad nije dovoljno.

Poslušajte epizodu „CBT for Clinical Perfectionism“ i saznajte više o tome kako promjena načina razmišljanja može olakšati pritisak savršenstva.

Želim saznati više

• Egan, S. J., Wade, T. D., Shafran, R., & Antony, M. M. (2023). Clinical perfectionism and its treatment: A cognitive-behavioural approach. Journal of Eating Disorders, 11(1), 1–13. https://doi.org/10.1186/s40337-023-00860-6
• Galloway, R., Egan, S. J., & Wade, T. D. (2021). The efficacy of randomized controlled trials of cognitive behaviour therapy for perfectionism: A systematic review and meta-analysis. Cognitive Behaviour Therapy, 50(3), 190–210. https://doi.org/10.1080/16506073.2021.1886231
• Silva, J. B. M., & Souza, S. C. (2023). Interventions in perfectionism: The effectiveness of cognitive-behavioural therapy. Research, Society and Development, 12(6), e47501. https://doi.org/10.33448/rsd-v12i6.47501
• Suh, H., Sohn, H., & Lee, D. G. (2022). Internet-based interventions for perfectionism: A meta-analysis and proposals. Behaviour Research and Therapy, 152, 104066. https://doi.org/10.1016/j.brat.2022.104066
• Smith, M. M., Sherry, S. B., & Flett, G. L. (2024). The impact of perfectionism on treatment outcomes for mental health disorders: A systematic review. Clinical Psychology Review, 105, 102328. https://doi.org/10.1016/j.cpr.2024.102328

Nesanica (insomnija) pogađa oko 12 % odraslih ljudi (van Straten i sur., 2025). Osobe koje pate od nesanice često imaju problema s uspavljivanjem, čestim buđenjem tijekom noći ili preranim buđenjem ujutro. Posljedice uključuju umor, smanjenu koncentraciju, razdražljivost i veći rizik od depresije i anksioznosti (Riemann i sur., 2017).

Iako se lijekovi još uvijek često koriste, stručnjaci danas preporučuju kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu (KBT-I) kao najučinkovitiji način liječenja (Qaseem i sur., 2016). Radi se o psihoterapijskom pristupu usmjerenom na promjenu navika i načina razmišljanja koji održavaju probleme sa spavanjem.

Zašto neki ljudi razviju nesanicu?

Svi povremeno loše spavamo. No, neki se brzo vrate normalnom ritmu spavanja, dok kod drugih problemi postaju kronični. Razvoj nesanice često ovisi o tri skupine čimbenika (Spielman, Caruso i Glovinsky, 1987):

1. Osobna osjetljivost – npr. veća sklonost anksioznosti ili stresu.
2. Privremeni stresori – npr. putovanja, stres na poslu, briga o novorođenčetu ili bolovi.
3. Održavajući čimbenici – npr. loše navike spavanja, stalna zabrinutost oko spavanja ili previše stroga pravila o snu.

Sama osjetljivost obično ne dovodi do nesanice. Tek kada se pojave stresori, osjetljivost rezultira teškoćama spavanja koje mogu biti samo privremene. No, kada osobazbog teškoća spavanja počinje spavati popodne, spavati dulje ujutro, ostaje dugo ležati budna u krevetu te prekomjerno razmišljati o spavanju (održavajući čimbenici) privremena nesanica može prijeći u kroničnu, čak i kada su se neki od stresora povukli.

KBT-I najviše se fokusira na održvajuće čimbenike, ali po potrebi može se raditi i na anksioznosti, depresiji te vježbanju učinkovitijeg nošenja sa stresom da bi se spriječio povrat problema sa spavanjem.

Što uključuje kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu?

1. Učenje o spavanju – klijent saznaje kako spavanje funkcionira i što ga ometa, što pomaže smanjiti iracionalne strahove i postaviti realnija očekivanja (Edinger & Means, 2005).
2. Kontrola podražaja – pomaže povezati krevet sa spavanjem, a ne s budnošću i stresom (Bootzin & Perlis, 1992). Primjerice, predlaže se odlazak u krevet samo kad ste pospani i ustajanje ako ne možete zaspati unutar 15–20 minuta.
3. Ograničenje spavanja – privremeno smanjenje vremena u krevetu povećava “pritisak” za spavanje i poboljšava njegovu kvalitetu (Spielman i sur., 1987).
4. Rad na mislima i uvjerenjima – terapeut klijentu pomaže prepoznati, preispitati i promijeniti negativne misli o spavanju (npr. Nikad neću zaspati ili Ne mogu funkcionirati bez 8 sati sna) (Morin, 1993).
5. Tehnike opuštanja – uključuju postupno opuštanje mišića i trbušno disanje, što olakšava uspavljivanje (Ong i sur., 2012).
6. Mindfulness – pomaže osobi da osvijesti i s odmakom promatra svoje misli i osjećaje u vezi spavanja. Mindfulness pomaže u prihvaćanju i dopuštanju budnosti (nad kojom ionako nemamo izravnu kontrolu), a što rezultira manjom neugodnom zbog budnosti, a time i većom šansom za uspavljivanjem (Li i sur., 2023).

Koliko je KBT-I učinkovita?

Brojne studije pokazuju da KBT-I značajno poboljšava trajanje i kvalitetu sna, smanjuje vrijeme potrebno za uspavljivanje i broj noćnih buđenja (Morin i sur., 2006; Trauer i sur., 2015). Poboljšanja se često održavaju mjesecima, pa čak i godinama nakon završetka terapije (Morin i sur., 2009).

Zbog toga Američka akademija za medicinu spavanja i Europsko društvo za istraživanje spavanja preporučuju KBT-I kao tretman izbora za kroničnu nesanicu (Riemann i sur., 2017).

Želim saznati više

• Bootzin, R. R., & Perlis, M. L. (1992). Nonpharmacologic treatments of insomnia. Journal of Clinical Psychiatry, 53(6 Suppl), 37–41.
• Edinger, J. D., & Means, M. K. (2005). Cognitive–behavioral therapy for primary insomnia. Clinical Psychology Review, 25(5), 539–558. https://doi.org/10.1016/j.cpr.2005.04.003
• Li, H., Qin, W., Li, N., Feng, S., Wang, J., Zhang, Y., Wang, T., Wang, C., Cai, X., Sun, W., Song, Y., Han, D., & Liu, Y. (2023). Effect of mindfulness on anxiety and depression in insomnia patients: A systematic review and meta-analysis. Frontiers in Psychiatry, 14, 1124344
• Morin, C. M. (1993). Insomnia: Psychological assessment and management. Guilford Press.
• Morin, C. M., Bootzin, R. R., Buysse, D. J., Edinger, J. D., Espie, C. A., & Lichstein, K. L. (2006). Psychological and behavioral treatment of insomnia: Update of the recent evidence (1998–2004). Sleep, 29(11), 1398–1414. https://doi.org/10.1093/sleep/29.11.1398
• Morin, C. M., Vallières, A., Guay, B., Ivers, H., Savard, J., Mérette, C., Bastien, C., & Baillargeon, L. (2009). Cognitive behavioral therapy, singly and combined with medication, for persistent insomnia: A randomized controlled trial. JAMA, 301(19), 2005–2015. https://doi.org/10.1001/jama.2009.682
• Ong, J. C., Shapiro, S. L., & Manber, R. (2012). Combining mindfulness meditation with cognitive–behavior therapy for insomnia: A treatment-development study. Behavior Therapy, 39(2), 171–182. https://doi.org/10.1016/j.beth.2007.07.002
• van Straten, A., Weinreich, K. J., Fábián, B., Reesen, J., Grigori, S., Luik, A. I., Harrer, M., & Lancee, J. (2025). The prevalence of insomnia disorder in the general population: A meta-analysis. Journal of Sleep Research, 34(5), e70089. https://doi.org/10.1111/jsr.70089
• Qaseem, A., Kansagara, D., Forciea, M. A., Cooke, M., & Denberg, T. D. (2016). Management of chronic insomnia disorder in adults: A clinical practice guideline from the American College of Physicians. Annals of Internal Medicine, 165(2), 125–133. https://doi.org/10.7326/M15-2175
• Riemann, D., Baglioni, C., Bassetti, C., Bjorvatn, B., Dolenc Groselj, L., Ellis, J. G., Espie, C. A., Garcia-Borreguero, D., Gjerstad, M., Gonçalves, M., Hertenstein, E., Jansson-Fröjmark, M., Jennum, P. J., Leger, D., Nissen, C., Parrino, L., Paunio, T., Pevernagie, D., Verbraecken, J., … & Spiegelhalder, K. (2017). European guideline for the diagnosis and treatment of insomnia. Journal of Sleep Research, 26(6), 675–700. https://doi.org/10.1111/jsr.12594
• Spielman, A. J., Caruso, L. S., & Glovinsky, P. B. (1987). A behavioral perspective on insomnia treatment. Psychiatric Clinics of North America, 10(4), 541–553.
• Trauer, J. M., Qian, M. Y., Doyle, J. S., Rajaratnam, S. M. W., & Cunnington, D. (2015). Cognitive behavioral therapy for chronic insomnia: A systematic review and meta-analysis. Annals of Internal Medicine, 163(3), 191–204. https://doi.org/10.7326/M14-2841

Evaluacija je provedena od 16.5.2022. do 15.5.2023. godine od strane Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije. Provedbu evaluacije financiralo je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Evaluacijsko izvješće izradile su dr. sc. Branka Bagarić i dr. sc. Dragana Markanović.

PRIKIP je grupni psihosocijalni tretman koji se temelji na kognitivno-bihevioralnom pristupu, a u zatvorskom sustavu RH provodi se već niz godina.

Najčešće se javlja u leđima, zglobovima, u obliku glavobolje ili neuropatske boli (Johannes, Le, Zhou, Johnston, & Dworkin, 2010). Faktori rizika uključuju prethodne ozljede, kronične bolesti poput artritisa i dijabetesa, stariju životnu dob, ženski spol, kao i psihološke čimbenike poput stresa, depresije i anksioznosti (McWilliams, Cox, & Enns, 2003; Bair, Wu, Damush, Sutherland, & Kroenke, 2008). Osim tjelesne patnje, kronična bol snažno utječe na kvalitetu života; narušava radnu sposobnost, odnose i san (Gureje, Von Korff, Simon, & Gater, 1998).

Uz medicinske tretmane, kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) pokazala se kao jedan od najučinkovitijih psiholoških pristupa za razumijevanje i upravljanje kroničnom boli (Williams, Eccleston, & Morley, 2012; Scott, 2019).

U nastavku donosimo podcast o tome kako KBT može pomoći u nošenju s kroničnom boli. U podcastu Helen Macdonald, KBT psihoterapeutkinja i supervizorica te članica Britanskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije razgovara s Peteom Mooreom o njegovim iskustvima s kroničnom boli te putovanju od preplavljenosti boli do korištenja kognitivno-bihevioralnih strategija koje su mu pomogle da vrati kontrolu nad svojim životom, a onda i pomogne drugima.

Podcast možete poslušati ovdje.

Želite saznati više?

• Bair, M. J., Wu, J., Damush, T. M., Sutherland, J. M., & Kroenke, K. (2008). Association of depression and anxiety alone and in combination with chronic musculoskeletal pain in primary care patients. Psychosomatic Medicine, 70(8), 890–897. https://doi.org/10.1097/PSY.0b013e318185c510
• Fayaz, A., Croft, P., Langford, R. M., Donaldson, L. J., & Jones, G. T. (2016). Prevalence of chronic pain in the UK: a systematic review and meta-analysis of population studies. BMJ Open, 6(6), e010364. https://doi.org/10.1136/bmjopen-2015-010364
• Gureje, O., Von Korff, M., Simon, G. E., & Gater, R. (1998). Persistent pain and well-being: a World Health Organization study in primary care. JAMA, 280(2), 147–151. https://doi.org/10.1001/jama.280.2.147
• Johannes, C. B., Le, T. K., Zhou, X., Johnston, J. A., & Dworkin, R. H. (2010). The prevalence of chronic pain in United States adults: Results of an Internet-based survey. The Journal of Pain, 11(11), 1230–1239. https://doi.org/10.1016/j.jpain.2010.07.002
• McWilliams, L. A., Cox, B. J., & Enns, M. W. (2003). Mood and anxiety disorders associated with chronic pain: An examination in a nationally representative sample. Pain, 106(1-2), 127–133. https://doi.org/10.1016/S0304-3959(03)00301-4
• Scott, W. (2019). Cognitive-behavioural therapy for chronic pain: Determining what works for the person in front of you. Pain Management, 9(5), 425–428. https://doi.org/10.2217/pmt-2019-0030
• Treede, R. D., Rief, W., Barke, A., Aziz, Q., Bennett, M. I., Benoliel, R., … & Wang, S. J. (2015). A classification of chronic pain for ICD-11. Pain, 156(6), 1003–1007. https://doi.org/10.1097/j.pain.0000000000000160
• Williams, A. C. de C., Eccleston, C., & Morley, S. (2012). Psychological therapies for the management of chronic pain (excluding headache) in adults. Cochrane Database of Systematic Reviews, 2012(11), CD007407. https://doi.org/10.1002/14651858.CD007407.pub3
• Zelaya, C. E., Dahlhamer, J. M., Lucas, J. W., & Connor, E. M. (2020). Chronic pain and high-impact chronic pain among U.S. adults, 2016. NCHS Data Brief, 390, 1–8. Hyattsville, MD: National Center for Health Statistics. https://www.cdc.gov/nchs/products/databriefs/db390.htm

Pridužite nam se i saznajte kako prepoznati u okviru koje smetnje se javlja problem zdravstvene anksioznosti, kako motivirati klijente za rad na zdravstvenoj anksioznosti, kako izgraditi dobru terapijsku suradnju, kako isplanirati tretman, kako ključne terapijske tehnike prilagoditi pojedinom kljentu i kako ih točno provesti u praksi te kada i kako zaključiti tretman. Na radionici ćemo pokriti i neke od korisnih upitnika za mjerenje zdravstvene anksioznosti, a koji se mogu slobodno koristiti u području psihoterapije. Rad u maloj grupi jamči ugodnu atmosferu za uvježbavanje, raspravu i postavljanje pitanja.

Na ovoj radionici obavezno je sudjelovanje s uključenom kamerom.

Vrijeme: 12.7.2025. (subota), 8:30 – 15:30

Mjesto: online (Zoom)

Veličina grupe (mala, srednja, velika): mala, do 12 sudionika

Kotizacija: 150 EUR (do 20.5.), 165 EUR (od 21.5. – 20.6.)

Prijave su otvorene do: 20.6.2025.

Odjave su moguće do 1.7.2025. (Ako otkažete do tada, vraća Vam se kotizacija, nakon umanjenja od 20 eura za administrativne troškove. Ako otkažete kasnije ili ne otkažete, a na radionicu ne dođete, kotizacija se smatra iskorištenom. U slučaju otkazivanja od strane organizatora, kotizacija Vam se vraća u cijelosti.)

Voditeljica: dr.sc. Branka Bagarić, spec.klin.psih., KBT psihoterapeutkinja i edukatorica, doktorirala u području zdravstvene anksioznosti, ima više godišnje iskustvo u psihoterapijskom radu s osobama s ovim problemom

Sudionici dobivaju potvrdu o sudjelovanju na radionici.

Ako imate kakvih pitanja, slobodno se javite na: kbt.zagreb@gmail.com