Što je kognitivno-bihevioralna terapija?
Kognitivno-bihevioralna terapija (skraćeno KBT) je vrsta psihoterapije koja se usmjerava na mijenjanje načina razmišljanja i ponašanja kako bi se ublažili različiti emocionalni problemi, psihički poremećaji te podigla kvaliteta života.
Mijenjanje načina razmišljanja u KBT-u
Mijenjanjem načina na koji osoba razmišlja dolazi do promjene u emocijama, ali i ponašanju. Na primjer, ako na sastanku s kolegama pomislite: “Kolege će sigurno vidjeti puno nedostataka u mojoj ideji”, vjerojatno ćete osjećati popriličnu tremu, te nećete iznijeti svoj prijedlog ili ćete to učiniti površno i neuvjerljivo (ponašanje). Međutim, ako pomislite: “Možda će kolege vidjeti da ideja ima potencijala. A ako im se i ne svidi, nije kraj svijeta.”, vjerojatno ćete osjećati blažu tremu, možda čak i neke pozitivne emocije, a i veća je šansa da ideju podijelite s kolegama.
KBT ne podrazumijeva pozitivno mišljenje poput “Svima će se jako dopasti moja ideja” ili afirmacije poput “Ja to mogu, ja to hoću, ja to zaslužujem”. Dva su glavna nedostatka pretjerano pozitivnog razmišljanja. Prvo, ono je uglavnom nerelistično pa će dovesti do razočaranja. Drugo, možda i sami vidite da je nerealistično pa ponavljanje takvih rečenica neće dovesti do umirenja emocija, niti promjene u ponašanju. Afirmacije su problematične iz sličnih razloga, ali se često uz njih povezuje još jedan nedostatak; ako ne djeluju, možete početi sami sebe okrivljavati da to niste dovoljno jako željeli ili u to snažno vjerovali pa da to niti ne zaslužujete.
Mijenjanje ponašanja u KBT-u
Mijenjanje ponašanja u KBT-u podrazumijeva tri smjera. Jedan smjer uključuje ukidanje nepoželjnih ponašanja (npr. prejedanje, čupanje dlaka, pušenje) koje osoba radi uslijed pojave neugodnih emocija poput dosade, anksioznosti ili žalosti. Ovaj smjer podrazumijeva i ukidanje ponašanja koja osoba možda ne smatra problematičnima ili čak vidi nužnima da bi se zaštitila od opasnosti ili izbjegla doživjeti strah, ali za koja istraživanja pokazuju da održavaju psihički poremećaj (npr. izbjegavanje druženja, liftova, javnih nastupa, liječnika, pretjerano pranje ruku).
Drugi smjer uključuje uvođenje poželjnih ponašanja ili povećanje njihove učestalnosti, poput vježbanja, druženja, javljanja za riječ i sl. koje osoba izbjegava zbog lošeg raspoloženja ili predviđanja da u tome neće biti uspješna ili da u tome neće uživati.
I treći smijer podrazumijeva učenje vještina, poput vještinja predstavljanja, upoznavanja, upućivanja kritike, upućivanja jednostavnog zahtijeva, pregovaranja, primanja i davanja komplimenata, prezentiranja itd. To su ponašanja koja osoba vidi korisnima, ali možda nije imala prilike naučiti ih.
Nekada je potrebno raditi samo na jednom od ova tri smijera, a nekada je potrebna kombinacija. To ovisi o vrsti smetnje, ali i željama osobe.
Psihoterapijske tehnike
Mnogi ljudi znaju da bi bilo dobro da prestanu izbjegavati vožnju automobila ili pretjerano analizirati stvari ili se pretjerano kritizirati, ali ne znaju kako to postići. KBT pomaže klijentima uvođenjem kognitivnih i bihevioralnih tehnika koje im olakšavaju da dođu do svog cilja. Za KBT je tipično da terapeut objasni zašto neka tehnika pomaže i kako će postupak izgledati, kako bi klijent odlučio želi li ispobati tehniku te kako bi je kasnije mogao uspješno upotrebljavati samostalno.
Zašto je kognitivno-bihevioralna terapija “zlatni standard” u psihoterapiji?
- Kognitivno-bihevioralna terapija je najviše istraživan psihoterapijski pravac.
- Niti jedan drugi psihoterapijski pravac nije se pokazao dosljedno superiornim kognitivno-bihevioralnoj terapiji. Ako postoji dosljedna razlika u njihovim ishodima za pacijente, onda istraživanja prednost daju kognitivno-bihevioralnoj psihoterapiji.
- Teorijski modeli u podlozi kognitivno-bihevioralne terapije (koji objašnjavaju zašto se poremećaj javlja i održava te kako ga treba liječiti) su također najviše istraživani te su usklađeni s općeprihvaćenim stručnim i znanstvenim modelima funkcioniranja ljudskog uma i ponašanja.
To ne znači da je KBT savršeno rješenje za svakoga. I dalje ima osoba koje napreduju slabije, kod kojih neki simptomi zaostaju nakon tretmana ili kojima ovaj pristup ne odgovara te od njega odustaju (a što je sve predmet znanstvenih istraživanja i pokušaja unaprijeđenja pristupa). Međutim, istraživanja pokazuju da je KBT pristup za koji trenutno imamo najviše dokaza da je djelotvoran za razne smetnje, za razne populacije i za razne načine primjene.
David, D., Cristea, I., & Hofmann, S. G. (2018). Why cognitive behavioral therapy is the current gold standard of psychotherapy. Frontiers in psychiatry, 9, 4.