Empatija terapeuta već je dugo prepoznata kao jedan od ključnih čimbenika uspješnosti psihoterapije, no još uvijek nije potpuno jasno kako empatija dovodi do boljih ishoda. Hara i sur. (2016) su pretpostavili da je jedan od načina na koje empatija poboljšava ishode KBT-a, taj da povećava suradljivost klijenta, odnosno izvršavanje samostalnih zadataka, a za koje je utvrđeno da povećavaju učinke tretmana.
U njihovoj studiji je sudjelovalo 43 klijenata s generaliziranom anksioznošću koji su prošli 15 susreta kognitivno-bihevioralne terapije kod 12 različitih terapeuta. Klijenti su u ranoj fazi terapije procjenjivali empatiju terapeuta, a kasnije su procjenjivali vlastitu izvršenost domaćih zadataka.
Klijenti koji su svog terapeuta doživljavali empatičnijim u prvim susretima, također izvještavaju o većoj angažiranosti u domaćim zadacima nekoliko tjedana kasnije. Međutim, pokazalo se i da isti terapeut može djelovati više ili manje empatično različitim klijentima, što zatim utječe na njihovu uključenost u terapijske zadatke.
Još je zanimljivije da su se razlike među terapeutima pokazale povezane s ishodima terapije. Klijenti terapeuta koji su procijenjeni empatičnijima (a koji su izvršavali i više zadataka) ujedno su postigli i veće smanjenje zabrinutosti nakon tretmana. To ukazuje na tzv. „efekt terapeuta“, tj. pojavu da neki terapeuti dosljedno postižu bolje rezultate, vjerojatno zbog osobina ili kompetencija koje nadilaze tehničke KBT vještine.
Pokazalo se da empatija djeluje na ishod terapije i izravno, a ne samo preko povećane angažiranosti klijenta u domaćim zadaćama. To otvara važna pitanja o dodatnim mehanizmima kojima empatija utječe na terapijski napredak, npr. poticanjem sigurnosti, povjerenja, otvorenosti i smanjenja interpersonalne reaktivnosti.
Zaključno, studija naglašava važnost ne samo tehničkih kompetencija terapeuta, već i njihovih interpersonalnih vještina. Empatija nije sporedna komponenta KBT-a, ona je ključni element koji može povećati angažman, doprinijeti terapijskoj suradnji i poboljšati ishode. Rezultati dodatno podupiru potrebu da se u edukaciji terapeuta sustavnije radi na razvoju i evaluaciji vještina poput empatijskog slušanja i osjetljivosti na emocionalne procese klijenta.
Empatija ne podrazumijeva sažaljenje ili slaganje s drugom osobom, već precizno i ispravno razumijevanje i pokazivanje tog razumijevanja, te izbjegavanje nagovaranja, kritiziranja, uvjeravanja ili moraliziranja. Ako želite raditi na razvoju vlastite empatije prema klijentima razmotrite uključivanje u trening iz motivirajućeg intervjuiranja.
Želim saznati više
Hara, K. M., Aviram, A., Constantino, M. J., Westra, H. A., & Antony, M. M. (2016). Therapist empathy, homework compliance, and outcome in cognitive behavioral therapy for generalized anxiety disorder: Partitioning within- and between-therapist effects. Cognitive Behaviour Therapy, 46(1), 1–18.