Socijalna anksioznost
Socijalno anksiozni poremećaj ili socijalna fobija (SF) jedan je najčešćih psihičkih poremećaja. Može imati negativne posljedice na obrazovanje, karijeru, prijateljske i romantične odnose. Osobe sa socijalnom fobijom imaju iskrivljenu mentalnu sliku sebe i često o sebi razmišljaju iz pozicije promatrača (onako kako misle da ih vide drugi). Neprestano usmjeravaju pažnju na svoje nedostatke (npr. držim ruke na čudan način, ovo što govorim je glupo) i na moguće znakove neodobravanja kod drugih ljudi (npr. mrštenja, gledanja u stranu).
Istraživanja pokazuju da kognitivno-bihevioralna terapija dovodi do značajnih i velikih poboljšanja kod većine osoba sa socijalnom anksioznošću.
Strah od negativne socijalne procjene
Stah o negativne socijalne procjene smatra se jednim od ključnih obilježja ovog poremećaja. To podrazumijeva strah da će osoba biti osramoćena, odbijena ili kritizirana u socijalnim situacijama. Često puta se javlja strah da će drugi ljudi primijetiti da je osoba nervozna ili tjeskobna zbog čega će pomisliti da je čudna ili glupa. Međutim, neke novije teorije pretpostavljaju da postoji i strah od pozitivne procjene kod ovih osoba.
Strah od pozitivne socijalne procjene
Strah od pozitivne socijalne procjene podrazumijeva strah od toga da će osoba biti pohvaljena, odnosno da će dobiti kompliment. Može se činiti neobičnim da bi se netko mogao bojati pohvale, međutim, pohvala podrazumijeva usporedbu s drugim ljudima, i osobu dovodi u centar pažnje. Ako je osoba u centru pažnje, onda su bilo kakve druge pogreške vidljivije.
Strah od pozitivne i negativne evaluacije imaju različitu svrhu sa stajališta evolucijske teorije. Pretpostavlja se da strah od negativne evaluacije štiti osobu od pada na socijalnoj ljestvici, što bi moglo dovesti do odbacivanja iz grupe. S druge strane, stah od pozitivne evaluacije, spriječava osobu od penjanja na socijalnoj ljestvici što bi moglo dovesti do sukoba s drugima u grupi.
Neka istraživanja zaista pokazuju da osobe sa socijalnom fobijom doživljavaju porast anskioznosti i kada dobiju negativnu, i kada dobiju pozitivnu povratnu informaciju o svojoj izvedbi. Čini se pohvala kod ovih osoba ne dovodi do promjene u načinu na koji vide sebe.
Neki autori pretpostavljaju da osobe sa socijalnom anksioznosti imaju strah od pozitivne procjene jer vjeruju da će očekivanja drugih ljudi od njih zbog toga u budućnosti porasti, te da one tim očekivanjima neće moći udovoljiti. Na primjer, ako Vas nadređeni pohvali za dobro obavljeni zadadatak, možete pomisliti da sada očekuje da novi zadatak odradite na još višoj razini. Zbog toga bi Vas Vaš nadređeni mogao u budućnosti biti razočaran. Ako je to zaista slučaj, u podlozi straha od pozitivne procjene je i dalje samo strah od negativne procjene.
Na psihoterapiji
Zašto je uopće važno razlikovati ove vrste straha? Zato je jer se u klasičnoj KBT obično velik naglasak stavlja na strah od negativne procjene. Ako je strah od pozitivne procjene posebna vrsta straha, tada postojeće tehnike možda neće biti dostatne.
Želite saznati više o ovoj temi?
McEvoy, P. M., Black, A., Piesse, E., Strachan, L., & Clarke, P. J. (2023). The effect of positive and negative evaluation on state anxiety and repetitive negative thinking in social evaluative situations: an experimental study. Journal of Anxiety Disorders, 102734.
https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0887618523000725?via%3Dihub