Iako postoji mnogo članaka o štetnim posljedicama društvenih mreža na mentalno zdravlje, često je riječ o istraživanjima slabe kvalitete. U nastavku možete pročitati o dva zanimljiva istraživanja objavljena 2023. godine koja su dobila suprostavljene nalaze sugerirajući da je ovo pitanje puno složenije nego što se na privi pogled čini.
Smanjenje korištenja društvenih mreža smanjuje anksioznost, depresivnost i usamljenost kod studenata
Istraživanje provedeno 2023 u Sveučilištu u Iowi pokazalo je da smanjenje korištenja drušvenih mreža donosi brojne dobrobiti za mentalno zdravlje.
U istraživanju je sudjelovalo 230 studenata, a polovici je rečeno da ograniče korištenje društvenih mreža na 30 minuta dnevno. Ova skupina studenata je nakon 2 tjedna, koliko je trajalo istraživanje, postigla značajno niže rezultate na mjerama anksioznosti, depresije, usamljenosti i straha od propuštanja u usporedbi s grupom koja se ponašala uobičajeno. Pored toga, skupina studenata koja je smanjila korištenje društvenih mreža izvijestila je i o više pozitivnih emocija, poput uzbuđenja i ponosa.
Ove povoljne ishode doživjeli su i oni studenti koji su ponekad premašili ograničenje od 30 minuta. To pokazuje da vjerojatno i blaže vremensko ograničenje može imati povoljne učinke. Dobrobiti u smanjenju korištenja društvenih mreža mogu proizlaziti iz smanjenja izloženosti određenom sadržaju, ali i činjenica da ostaje više vremena za druge stvari koje onda mogu doprinijeti dobrom raspoloženju.
Mnogi sudionici su rekli da im je prvih nekoliko dana bilo vrlo izazovno smanjiti korištenje društvenih mreža. Međutim, nakon nekog vremena osjećali su se produktivnijima, neki su se više družili u živo, a neki bolje spavali.
Korištenje društvenih mreža nema utjecaja na mentalno zdravlje mladih
Nasuprot tome, neka istražvivanja pokazuju da društvene mreže nemaju osobito negativan utjecaj na mentalno zdravlje. Istraživači iz Norveške pratili su skupinu od preko 800 mladih kroz 6 godina pri čemu su ih kontaktirali svake 2 godine. Na početku istraživanja sudionici su imali 10 godina. U svakom kontaktu pitali su ih o njihovim online ponašanjima (postanje, “likanje”, komentoranje i sl.) te su primnjenivali standardizirane psihologijske upitnike.
U studiji objavljenoj 2023 autori navode da porast u korištenju društvenih mreža nije povezan s porastom depresije i anksioznosti. Korištenje društvenih mreža nije rezultirano niti povoljnim učincima za mentalno zdravlje mladih.
Utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje je puno složeniji
Čini se da je pitanje utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje puno složenije nego što se na prvi pogled čini. Istraživači pretpostavljaju da društvene mreže nemaju jednak utjecaj na sve mlade. Ulogu mogu igrati postojeće psihičke smetnje kod osobe kao i razni čimbenici koji osobu čine ranjivom na razvoj smetnji. Potrebno je uzeti u obzir i s kojom motivacijom netko odlazi na društvene mreže. Nije isto ako je cilj povezati se s drugima ili oraspoložiti se kada ste tužni ili tjeskobni ili pak zato jer osjećate pritisak da budete u toku s događajima.
Pored toga, ljudi se mogu ponašati vrlo različito na društvenim mrežama (npr. samo pregledavati sadržaj ili kreirati sadržaj ili ulaziti u interakciju s drugim korisnicima) i mogu odabirati konzumirati vrlo različit sadržaj. Zato je moguće da kada istražujemo samo jedan aspekt digitalnog ponašanja (npr. vrijeme provedeno na društvenim mrežama) brkamo “kruške i jabuke”.
Činjenica da su psihičke smetnje i korištenje društvenih mreža u porastu posljednjih godina ne mora značiti da su baš društvene mreže uzrok problema. Ta pojava može se objasniti na puno različitih načina (npr. da mladi zbog psihičkih smetnji više koriste društvene mreže da si olakšaju, da su oba događaja proizvod društvenih promjena, da jednostavno danas bolje detektramo postojanje psihičkih smetnji a da su one prilično stabilne itd.)
Buduća istraživanja vjerojatno će se usmjeriti na detaljnije istraživanje toga tko i pod kojim uvjetima može doživjeti negativne psoljedice korištenja društvenih mreža.
Želite saznati više?
Faulhaber, M. E., Lee, J. E., & Gentile, D. A. (2023). The effect of self-monitoring limited social media use on psychological well-being. Technology, Mind, and Behavior, 4 (2).
Steinsbekk, S., Nesi, J., & Wichstrøm, L. (2023). Social media behaviors and symptoms of anxiety and depression. A four-wave cohort study from age 10–16 years. Computers in Human Behavior, 147, 107859.